Multipla skleroza je bolest od koje u svijetu boluje oko 2,5 miliona i to uglavnom u razvijenim zemljama. Javlja se u najproduktivnijem životnom dobu i češće pogađa žene nego muškarce. U Crnoj Gori od multiple skleroze boluje oko 600 osoba, a incidenca obolijevanja je 30 na 100.000 stanovnika, što nas svrstava u zemlju visokog rizika od obolijevanja. Ugledni bjelopoljski internista dr Milan Madžgalj, specijalista neurolog, kazao je da je od izuetnog značaja upoznavanje javnosti sa simptomima i tokom bolesti.
– Multipla skleroza je hronično, zapaljensko, neuro- degenaerativno oboljenje, što znači da za posljedicu ima oštećenje određenih struktura mozga. S obzirom na to da još uvijek nije poznat uzrok bolesti, ne postoji adekvatan lijek. Odlikuje se neurološkim deficitom koji se vremenom akumulira, i u odnosu na njegovu progresiju zavisi i tok bolesti i stadijum onesposobljenosti ili vezanosti za invalidska kolica – kaže Madžgalj.
Postoje tri glavna oblika multiple skleroze.
– To su primarno-progresivni, relapsno-remitentni i sekundarno- progresivni. Kod prvog oblika oboljenja bolest se progresivno pogoršava od samog početka, uz pojavu akutnih pogoršanja. Kod relapsno-remitentne multiple skleroze javljaju se faze pogoršanja odnosno akutni napadi, za vrijeme kojih dolazi do pojave novih simptoma ili se već postojeći simptomi pogoršaju. U sekundarno progresivnoj multiple sklerozi nakon faza pogoršanja ne slijedi potpun oporavak već su s vremenom oštećenja sve veća, postoji kontinuirana progresija bolesti s kratkim razdobljima poboljšanja ili stabilizacije – ističe dr Madžgalj.
On podsjeća da su simptomi multiple skleroze slabost polovine tijela, nestabilnost pri hodu, smanjena koordinisanost pokreta, a vrlo često prvi znak bolesti je slabljenje vida na jednom oku.Tu je i niz nespecifičnih simptoma poput hroničnog umora i depresije.
–‘Nekada se bolest otkrije kada je već došlo do značajnih oštećenja na centralnom nervnom sistemu i u tom slučaju postoji više simptoma koji mogu ukazivati multipla sklerozu. Javlja se u periodu između dvadesete i četrdesete godine života, ali je česta i kod starijih osoba. Dijagnoza bolesti se postavlja na osnovu simptoma i pregledom. Dopunska dijagnostika podrazumijeva magnetnu rezonancu glave i određenih djelova kičmenog stuba – naglašava dr Madžgalj.
Pravovremenim uključivanjem terapije bolest znatno usporava.
– Samim tim se usporava faza u kojem će pacijent biti zavisan od drugih. Ako se bolest dijagnostifikuje u ranoj fazi, uzima se adekvatna terapija i pridražava se savjeta ljekara, pacijentio će uglavnom biti dobro – zaključuje dr Madžgalj.
M.N.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
